SVJETLO I ŽIVOT

Svjetlo je esencijalan element zdravlja i dobrog osjećanja, jer organizam koristi svjetlo u mnogim metaboličkim procesima. Sunčevo svjetlo je ključan faktor u stvaranju vitamina D u organizmu.


Piše: STJEPAN ŠABAN, dipl.ing.

 

- Objavljeno u časopisu 'Vaše zdravlje' br. 46 u veljači 2006. pod naslovom

   "SVJETLO ČAROLIJA ŽIVOTA" .

- Reprint na web-str. http://forum.dsomladina.org.yu/index.php u rujnu 2006. 

  i skinuto s weba u listopadu 2006.

- Reprint na web-stranicama http://www.depresija.org/forum/index.php 

  u studenom 2006.

 


SUNČEVO SVJETLO


Danas većina ljudi svoje vrijeme budnosti provodi u zatvorenim prostorima s malo ili bez imalo sunčevog svjetla, eliminirajući ga iz svakodnevnog života. Znanost počinje otkrivati i razumijevati ulogu, koju svjetlo ima u životu čovjeka, tako da se ono počinje sve više koristiti, kako u terapeutske, tako i preventivne svrhe.
 


    

SVJETLO - Esencijalan element

Svjetlo je esencijalan element zdravlja i dobrog osjećanja. Poput hrane i vode ljudsko tijelo koristi svjetlo u različitim metaboličkim procesima. Ljudsko oko je prozor u vanjski svijet, kroz kojega prodire svjetlo na retinu, stimulirajući esencijalne biološke funkcije, kao npr. funkcije žlijezda. Svjetlo predstavljaju elektromagnetski valovi duljine 400-700 [nm]. Ono se sastoji od boja, koje esencijalno utječu na zdravlje i osjećaj ugode. Nemogućnost doživljavanja boja, kakva je zbog sivila tokom zime, može negativno utjecati na raspoloženje i tok energije. S druge strane, u proljeće pod utjecajem svjetla i hormona, u čovjeku raste pozitivna energija. Ovakve oscilacije raspoloženja poznate su kao ‘sezonska potištenost' (SAD - Seasonal Affective Disorder).

Način djelovanja svjetla na čovjeka može se opisati na sljedeći način. Svjetlo ulazi u oko i stimulirajuće djeluje na hipotalamus, epifizu i hipofizu – izuzetno važnu hormonalnu žlijezdu. Pun spektar svjetla, koji stimulira sunce, stimulira hormonalne žlijezde za osjećaj sreće i zdravlja.

Konvencionalna rasvjeta nema uravnoteženi spektar boja, nego depresivnu žućkastu nijansu, koja pritišće oko i stvara neugodnu atmosferu.

Neodgovarajuće svjetlo izaziva kod čovjeka tzv. maliluminaciju (glad za svjetlom), tako da se svjetlo punog spektra može smatrati esencijalnim elementom kao i hrana ili voda.

Sinkronizacija života s dnevnim svjetlom





Ljudsko tijelo funkcionira u vrlo strogom 24 satnom ritmu prema sunčevom svjetlu. Svjetlo, koje ulazi u oko stimulira epifizu, koja onda djeluje na cijeli organizam. Epifiza proizvodi snažne hormone serotonin i melatonin (koji se stvara od serotonina). Jasno svjetlo podiže razinu serotonina preko dana održavajući čovjeka budnim i punim energije, dok mrak noći podiže razinu melatonina, pomažući čovjeku u spavanju.
 

 
 

Poremećaj izlaganja svjetlu

Kada se ovaj ritam prisilno promijeni, bilo skraćivanjem dana i noći, bilo preletom kroz vremenske zone, organizam se pokušava tome prilagoditi, ali to uvijek ne uspijeva. Stvaranje seratonina i melatonina se poremeti i postane nepravilno. Ljudi, koji imaju poremećaj spavanja, zatim oni, koji rade u smjenama, te putnici, koji prolaze kroz više vremenskih zona, osjećaju se bolesnima, jer im je njihov dnevni ciklus vremenski neusklađen sa svjetlošću sunca.

Takoder, se pokazalo, da zatvorenici u tamnicama nakon duljeg vremena pokazuju odredenu životnu slabost. Njihovo jadno zdravstveno stanje, medutim, nije zbog prehrane i slabe aktivnosti, nego zbog nedostatka sunčevog svjetla.
Ljudi, koji rade u noćnoj smjeni, 2-4 puta češće zaspu na radnom mjestu i češće imaju nesreće, od ostalih.

Sezonska potištenost (SAD)

Mnoga istraživanja su rađena u vezi sa zimskim depresijama, kao sezonskim emocionalnim poremećajem (SAD - Seasonal Affective Disorder). Ona su pokazala, da svjetlo može utjecati na raspoloženje, jer organizam proizvodi više hormona melatonina, koji u većim količinama uzrokuje potištenost (depresiju). Stvaranje ovog hormona je manje, ako je čovjek izložen sunčevom svjetlu. Zbog toga su mjeseci siječanj i veljača najgori u pogledu pojave depresija kod ljudi. Pokazalo se, da oko 20% ljudi ima takav poremećaj, a takoder i to, da su žene oko 4 puta podložnije ovom poremećaju od muškaraca, što je posljedica hormonalnih razlika.

Evo nekih simptoma pojave sezonske (zimske) potištenosti:

· žudnja za konzumiranjem ugljikohidrata,
· dobivanje na težini,
· duže spavanje i buđenje s osjećajem umora,
· gubitak zanimanja za seks,
· osjećaj zatrpanosti s beznačajnim stvarima,
· izbjegavanje rodbine i prijatelja,
· poteškoće u razmišljanju i koncentraciji,
· osjećaj bola i podložnost stalnim infekcijama.

Terapija ljudi s ovakvim poremećajima sa svjetlom punog spektra u najvećem broju slučajeva eliminira promjenu raspoloženja i navedene simptome.

Blagotvoran utjecaj svjetla

Brojna istraživanja su pokazala, da je fototerapija izuzetno korisna za liječenje mnogih bolesti, kao što su depresije, gljivična oboljenja i mnoge druge.





Sunčevo svjetlo je, takoder, ključan izvor u stvaranju vitamina D. Ultraljubičasto zračenje ima pozitivan utjecaj na zdravlje organizma, ali ono mora biti u razumnom intezitetu i postupno, bez kožnih oštećenja i opeklina.

Nije slučajno, što čovjek zimi ima manje energije, a u proljeće izgleda, kao da je ponovno oživio.

Istraživanja na životinjama su pokazala npr., da pilići i miševi, koji rastu pod svjetlom punog spektra dvostruko dulje žive od onih pod fluorescentnim svjetlom; da kokoši pod svjetlom punog spektra nesu više jaja, jaja su veća i s jačom ljuskom itd.

Sunce je izvor života i energije na Zemlji. Svaki oblik života na Zemlji može biti povezan u svojim začecima sa svakodnevnom transformacijom energije dobivenom od sunca.

Koherentno svjetlo (tzv. lasersko) danas se sve više u raznim klinikama koristi za razne vrste neinvazivnog liječenja (hladni laser), kao npr. za:

· brzo zacjeljivanje otvorenih rana,
· brzo ozdravljenje kožnih i mišićnih oštećenja, kontuzija, hematoma, oteklina,
· brzu rehabilitaciju nakon raznovrsnih ozljeda mišića, tetiva, ligamenata, kostiju i živaca,
· značajno smanjivanje bolova i upala te tegoba u vezi s artritisom i atrofijama mišića,
· smanjivanje bolova kod oštećenja zglobova i kostiju (posebno kralježnice i drugih zglobova).

Ovakvo svjetlo prilikom terapije povećava u organizmu proizvodnju kolagena na staničnoj razini, simultano djelujući na završetke živaca i posredno ubrzavajući proces ozdravljenja. Oslobađanjem endorfina smanjuje latentnu bol, a prokrvljavanjem tkiva povećava protok limfe i uspostavlja brz oporavak. Razni aparati, koji koriste svjetlo za takva liječenja, danas su dostupni čak i za kućnu primjenu uz razmjerno nisku cijenu.

Svjetlo kao život

Sumirajući saznanja o svjetlu, možemo reći, da je svjetlo esencijalan element zdravlja i dobrog osjećanja. Ljudski organizam koristi svjetlo u različitim metaboličkim procesima. Kroz ljudsko oko prodire svjetlo na retinu, stimulirajući esencijalne biološke funkcije - funkcije žlijezda.

Konvencionalna rasvjeta nema uravnoteženi spektar boja, nego depresivnu žućkastu nijansu, koja stvara neugodnu atmosferu. Neodgovarajuće svjetlo izaziva kod čovjeka tzv. maliluminaciju (glad za svjetlom). Svjetlo punog spektra smatra se esencijalnim elementom, isto kao hrana ili voda.

Nedostatak svjetla u zimi izaziva tzv. sezonski emocionalni poremećaj kod oko 20% ljudi. Taj nedostatak utječe na raspoloženje, jer organizam proizvodi više hormona melatonina, koji u većim količinama uzrokuje potištenost (depresiju). Stvaranje ovog hormona je manje, ako je čovjek izložen sunčevom svjetlu. Liječenje svjetlom (fototerapija) izuzetno je korisno za liječenje nekih bolesti: depresije, gljivičnih oboljenja. Sunčevo svjetlo važno je i u stvaranju vitamina D. Ultraljubićasto zračenje ima pozitivan utjecaj na zdravlje organizma, ali ono se mora koristiti u razumnom intezitetu i postupno, bez kožnih oštećenja i opeklina.

Lasersko svjetlo sve se više koristi za razne vrste neinvazivnog liječenja. Svjetlo prilikom terapije povećava u organizmu proizvodnju kolagena na staničnoj razini, simultano djelujući na završetke živaca i posredno ubrzavajući proces ozdravljenja. Oslobađanjem endorfina smanjuje latentnu bol, a prokrvljavanjem tkiva povećava protok limfe i uspostavlja brz oporavak.